Utjecaj poduzetničkog inkubatora na razvoj otoka
Za one koji vole podsjetnik, poduzetnički inkubatori su mjesta s izgrađenom poslovnom infrastrukturom (uredima, dvoranama za sastanke i edukacije, opremom i mrežnom infrastrukturom), namijenjenoj poduzetnicima na početku njihovog poslovanja. Naime, u većini slučajeva, da budem precizniji, na razini EU 27 prema istraživanjima oko 75% poduzetnika nije tijekom školovanja učilo kako pretvoriti poslovnu ideju u poduzetnički pothvat. S druge strane, poduzetnike u početku muči i nedostatak kapitala za pokretanje posla jer poduzetnik u prvih 3-5 godina više troši nego što zarađuje od prodaje kupcima. Smanjeni troškovi ureda i učenje o tome kako prikupiti kapital od investitora i razvijati poslovanje, važna je potpora koju poduzetnik dobiva u inkubatorima. Tih prvih 5 godina izuzetno je rizično za opstanak poduzeća gdje ih nešto više od 50% preživi nakon pete godine od osnivanja.
Pogledajmo suvremenost današnjih otoka pa tako i onih u Hrvatskoj. Tehnološki razvoj omogućava rad na daljinu. Nakon pandemije COVID 19 sve veći broj poslodavaca uočava koristi od ponude takvih radnih mjesta. Novi radnici iz „generacije Z“ (rođeni nakon 1995) intenzivno koriste u svakodnevnici mobilne uređaje, društvene mreže i općenito tehnologije pa im rad na daljinu ne predstavlja nikakav problem, upravo suprotno od toga. Od kada je Hrvatska dio EU, pokrenut je sve veći broj infrastrukturnih projekata na otocima financiran sredstvima iz fondova EU kojima se stvaraju bolji uvjeti za život na otocima, a koji podržavaju i razvoj turizma na otocima.
Upravo je jedan takav infrastrukturni projekt, Poduzetnički inkubator Ragan u Novalji na otoku Pagu, financiran sredstvima iz EU fonda za regionalni razvoj u vrijednosti od 7.822.137 kn, od čega je bespovratnih sredstava 7.089.255 kn.
Zašto je ovaj poduzetnički inkubator bitan za Novalju i mogu li drugi otoci u tome vidjeti priliku za sebe? Ragan raspolaže sa 770 m² iskoristivog prostora podijeljenog u 16 poslovnih jedinica, veličine od 18, 29 do 58 m². Sada ovdje mogu startati poduzetnici i uz pomoć mentora i sniženih troškova poslovanja kroz jeftiniji zakup razvijati proizvodne ili uslužne djelatnosti. Tržište im je pred nosom. Novalja godišnje ima oko 1,5 milijuna noćenja s tendencijom daljnjeg rasta. Gospodarstvo nije razvijeno u dovoljnoj mjeri kako bi pratilo potrebe ove turističke grane što znači da su nedostatni kapaciteti servisiranja opreme, a općenito, nedostaje raznovrsnost ponude usluga. Drugim riječima, ako se vlasniku apartmana usred ljeta pokvari perilica za robu ili suđe, hladnjak ili klima uređaj, mala je vjerojatnost da će pronaći slobodnog servisera za popravak. Ne moramo ni širiti primjere na keramičare, stolare, prijevoz glomaznog otpada i slično do kojih se također ne može doći tijekom ljetnih mjeseci. Možda je mladim s otoka interesantno otići s u veće gradove u potrazi za interesantnijim životom, ali nedostatak posla, barem što se tiče otoka Paga, ne bi trebao biti razlog.
I zato, osim što inkubatori pomažu mladim poduzetnicima u pokretanju njihovih ideja i samozapošljavanju, otočani i lokalne uprave, ako zaposle kvalitetne ljude u upravi inkubatora koji mogu savjetovati druge, mogu se nadati multiplikativnim efektima u svom gospodarstvu i daljnjem razvoju. Iz tako uspješne priče, mladi poduzetnici će razvijati poslovanje i dodatno zapošljavati druge osobe, imati veći dohodak koji će dijelom trošiti na proizvode i usluge drugih poduzetnika na otoku. Kupuju robu, hranu, rade veće proslave u kojoj troše više itd. Rasti će proračunski prihodi iz kojih se financiraju škole, vatrogasna zaštita, briga o starijima, uređuju šetnice, okoliš, organiziraju događanja u kulturi i sportu, kvalitetnije sanira otpad i drugo. Ukratko, podiže se razina kvalitete života na otoku, a investicija u inkubator se višestruko vraća nakon 5 i više godina. Ima li smisla?
Neven Tamarut, direktor razvoja poslovanja u STEP RI d.o.o.
